Završena je i druga faza radova na rekonstrukciji fasade Arhivskog odsjeka Kotor, u Škaljarima. Radovi se odnose na sanaciju eksterijera zgrade - stolarije, fasade, olučnog sistema, u skladu sa projektom Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Svrha ovog projekta je unapređenje stanja Državnog arhiva u kontekstu njegove kulturne, istorijske, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti za grad Kotor, ali i unaprjeđenje uslova za rad vodećih nacionalnih ustanova. Takođe, omogućiće se i neposrednim korisnicima lakši i kvalitetniji pristup, čijom će upotrebom steći uvid u prošlost Crne Gore.
– Imajući u vidu da se radi o zgradi koja je zbog svojih arhitektonskih vrijednosti uvrštena u registar spomenika kulture, kao i zbog vrijednosti arhivske građe koja se u njoj nalazi i predstavlja pokretno kulturno dobro od posebnog značaja za Crnu Goru, nameće se zaključak da je bilo neophodno preduzeti određene intervencije, koje će stvoriti povoljnije uslove za smještaj i čuvanje arhivske građe i očuvanje ovog spomenika kulture, kazao je ranije Saša Tomanović, direktor Arhiva Crne Gore u intervjuu za „Dan”. Prva faza sanacije objekta koji koristi Arhivski odsjek Kotor je počela 2019. godine dijelom iz sredstava Ministarstva kulture (opredijeljenih u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara), a dijelom iz sopstvenih sredstava. Time je finansirano plaćanje projekta Centra za konzervaciju i arheologiju, djelimična zamjena oštećene stolarije i dijela olučnog sistema. Zbog nedostatka sredstava izazvanog teškom ekonomskom situacijom, realizacija projekta je produžena, pa je druga faza finansirana iz budžetskih prihoda DACG. Za održavanje osam građevinskih objekata u vlasništvu države Crne Gore, Državni arhiv Crne Gore godišnje ulaže oko 25 hiljada eura, koje su izdvojila ministarstva finansija i kulture.
– Apelujem za podizanje svijesti o potrebi kvalitetnije i cjelovite brige o arhivskoj građi kao opštem dobru, koje zbog svog istorijskog, kulturnog i dokumentarnog značaja zavređuje da mu se obezbijedi odgovarajuća zaštita u najširem smislu te riječi. To je potreba i obaveza koje bi trebalo da budemo svjesni i da se nje pridržavamo svi, uvijek i na svakom mjestu. Jedino tako je moguće obezbijediti da arhivsku građu, onu koju smo naslijedili iz ranijeg perioda i onu koja nastaje u ovom vremenu, sačuvamo za ove i buduće generacije, kao svjedočanstvo i nezamjenljivi izvor za praćenje i izučavanje prošlosti našeg naroda, istakao je Tomanović. Projekat dogradnje centralne zgrade Državnog arhiva na Cetinju, ističe direktor, višestruko bi doprinio ne samo razvoju arhivske struke, već i razvoju turističkog potencijala Crne Gore i Cetinja. Novoizgrađeni prostor bi osim boljih uslova za čuvanje arhivske građe, bio opremljen multimedijalnom salom, gdje bi se održavale digitalne prezentacije arhivske građe, a planirane su i savremena čitaonica i biblioteka za stvaranje naučno-istraživačkih radova.
M.D.P.

---

Istorijsko jezgro Cetinja
– Aktivnosti na tom planu su započete prije više godina, ali se, s obzirom na niz nepovoljnih okolnosti, nijesu odvijale planiranom i željenom dinamikom. Urađena je projektna dokumentacija, ali još nijesu dobijene potrebne saglasnosti, očekujemo izmjenu DUP i UP Istorijsko jezgro, što je neophodan preduslov. Bilo je planirano da radovi počnu 2014. godine, ali to nije bilo moguće upravo zbog neslaganja izvođačkog projekta sa DUP i UP Istorijsko jezgro pa stoga i potrebnih saglasnosti. Stvaranje ovih preduslova vodilo bi ka povezivanju Državnog arhiva i drugih regionalnih i međunarodnih naučnih centara što bi u krajnjem rezultiralo pojavom i razvojem naučnog turizma, istakao je Tomanović.